U Sarajevu je od 27. do 29. listopada 2026. održano godišnje plenarno zasjedanje PEMPAL-ove Zajednice prakse za riznicu/trezor (TCOP), posvećeno primjeni novih tehnologija za jačanje transparentnosti javnih financija. Domaćini skupa bili su Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo financija, a sudjelovali su predstavnici 18 država članica TCOP-a iz Europe i Azije.
Plenarno zasjedanje otvorili su Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine, i Erekle Gvaladze, predsjednik Izvršnog odbora TCOP-a. Ovo je bio prvi skup TCOP-a održan u Bosni i Hercegovini, čime je pružena prilika za predstavljanje domaćih iskustava u razvoju rizničnog poslovanja i planova za njegovo daljnje unaprjeđenje.
PEMPAL (Public Expenditure Management Peer-Assisted Learning) mreža je koja povezuje stručnjake za javne financije iz zemalja Europe i središnje Azije radi razmjene znanja i iskustava te unaprjeđenja upravljanja javnim financijama. Djeluje kroz tri zajednice prakse, posvećene proračunu, riznici i unutarnjoj reviziji, u kojima članovi zajednički razmatraju izazove i moguća rješenja u svojim područjima rada.
Prvi dan zasjedanja posebna je pozornost posvećena temama iz Bosne i Hercegovine. Sehija Mujkanović, pomoćnica ministra u Ministarstvu financija i trezora BiH, predstavila je ulogu i funkcije riznice u BiH. Mario Glibić, pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu financija, održao je izlaganje o digitalizaciji i integraciji planiranja i izvršenja proračuna, dok je Ivana Jovanović, pomoćnica ministra u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, predstavila razvoj rizničnog poslovanja iz perspektive proračunskog korisnika. Nakon izlaganja sudionici su raspravljali o predstavljenim iskustvima i njihovoj usporedivosti s drugim državama članicama.
Tijekom trodnevnog programa razmatrano je kako napredne digitalne tehnologije mogu povećati transparentnost izvršenja proračuna, unaprijediti upravljanje rizicima te osigurati kvalitetnije računovodstvene podatke i financijske izvještaje. Među temama bili su povezivanje informacijskih sustava riznice s drugim sustavima javne uprave, primjena digitalnih valuta radi veće transparentnosti proračunskih transakcija te digitalni alati za upravljanje rizicima u rizničnom poslovanju.
Značajan dio zasjedanja bio je posvećen integraciji računovodstva i izvještavanja u informacijske sustave financijskog upravljanja te automatizaciji konsolidacije financijskih izvještaja. Uz stručnjake Svjetske banke, predstavljena su iskustva Republike Koreje, Austrije i Estonije, koja su poslužila kao podloga za raspravu o mogućnostima i izazovima daljnje digitalizacije tih procesa.
Posebno je razmotrena primjena umjetne inteligencije u financijskom upravljanju i izvještavanju. Predstavljena su nova iskustva zemalja OECD-a, primjer automatizacije funkcionalne klasifikacije rashoda u Brazilu te prvi koraci u primjeni umjetne inteligencije u rizničnom poslovanju Armenije. Sudionici su također razmijenili iskustva o računovodstvenom iskazivanju proračunskih prihoda i rashoda te korištenju podataka iz informacijskih sustava za poboljšanje dnevnih prognoza novčanih tokova.
Rad u manjim skupinama omogućio je detaljniju razmjenu iskustava o aktualnom stanju, prioritetima i preprekama u automatizaciji računovodstva i izvještavanja.