Održana 151. sjednica Vlade FBiH

20.07.2018.

Vlada Federacije BiH je na 151. sjednici, održanoj 19.7.2018. u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu, s ciljem njegovog usklađivanja s novim Zakonom o bankama, Zakonom o Agenciji za bankarstvo i Zakonom o faktoringu, odnosno do usklađivanja odredbi koje se tiču kupoprodaje plasmana i nadzora istih, kao i odredbe koje se tiče žalbenog postupka da protiv prvostupanjskih akata Agencije odlučuje Drugostupanjska komisija, koja je uspostavljena u skladu sa Zakonom o Agenciji za bankarstvo. Izmjenama Zakona o leasingu je obuhvaćeno i utvrđivanje nadzora nad bankama sukladno ovom Zakonu u slučaju da pružaju usluge financijskog leasinga. U praksi se također ukazala potreba za izmjenom odredbe u Zakonu o leasingu koja regulira raskid ugovora te je ista jasnije definirana kako bi korisnici leasinga ispravno razumijevali svoja prava nakon raskida ugovora i kako bi se lakše dokazivala obaveza korisnika leasinga. Izmjenama i dopunama Zakona o leasingu je također zakonski omogućeno leasing društvima osnivanje profesionalnog udruženja.

Također je prihvaćeno zaduženje Federacije BiH po Ugovoru o zajmu između Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Bosne i Hercegovine za realizaciju projekta poboljšanje energetske efikasnosti u JU Kantonalna bolnica Zenica od 10.000.000 eura. Osnovni cilj projekta je izgradnja novog termoenergetskog bloka, strojarske instalacije i utopljivanje objekata Kantonalne bolnice Zenica. 
Federalna vlada je dala suglasnost da Federacija BiH prihvati grant namijenjen za financiranje ovoga projekta po Ugovoru između BiH i EBRD-a, koji se odnosi na investicijski grant iz Regionalnog programa za energetsku efikasnost za zapadni Balkan (REEP) u iznosu od 1.000.000 eura.
 

Federalna vlada je dala suglasnost Federalnom ministarstvu financija za pretvaranje potraživanja Vlade FBiH u dionički kapital Union banke d.d. Sarajevo, u iznosu od 10.000.000 KM, putem zatvorene emisije dionica. Ova sredstva predstavljaju nedospjela potraživanja Federalne vlade po osnovi Ugovora o kreditu po subordiniranim uvjetima zaključenim 22.10.2014. između Vlade i Union banke.
Povećanje kapitala omogućava nastavak zajedničkog projekta - kreditne linije za mlade do ukupnog fonda od 30 miliona KM. Uz uloženih 10.000.000 KM od strane većinskog vlasnika, povećanje kapitala omogućilo bi Union banci odobravanje sredstava od 20 milijuna KM, što dovodi do jačanja potencijala Banke i aktivnijeg udjela na tržištu, te rješavanja egzistencijalnih pitanja stanovništva s direktnim utjecajem na ostanak mladih i obrazovanih ljudi u zemlji.

Također je usvojen i Dokument okvirnog budžeta (DOB) za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koji će biti upućen Parlamentu FBiH radi informiranja i objavljen na web stranici Federalnog ministarstva financija.
 
Ključni je cilj DOP-a postaviti makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u središte procesa planiranja i izrade proračuna, pri čemu je proračun osnovni instrument kojim se realiziraju prioriteti financiranja u Federaciji BiH usvojeni u strateškim dokumentima Vlade Federacije BiH.

Procjenjuje se da je BiH u 2017. godini ostvarila rast na razini prošlogodišnjeg (nominalni rast 3,1%, realni rast 3,0% u 2017. u odnosu na 2016. godinu), a najznačajniji doprinos tome je ostvaren u domeni privatne potrošnje. U 2018. godini se očekuje dodatno jačanje ekonomskog rasta u BiH, te bi stopa realnog rasta BDP-a mogla iznositi 3,2%, s ključnim osloncem rasta u povećanju domaće potražnje, dok se u razdoblju od 2019 - 2021. godine očekuje nastavak rasta po prosječnoj stopi od 3,6%. Očekivane projekcije rasta u Federaciji BiH uporište imaju u očekivanom nastavku trenda pozitivnih kretanja u svijetu i neposrednom okruženju, te internim dinamikama u smislu provođenja strukturnih reformi. Tako se u 2018. godini u Federaciji BiH očekuje realni rast po stopi od 3,2%, u 2019. godini po stopi od 3,3,%., u 2020. godini 3,5%, te u 2021. godini rast po stopi od 3,8%.

 

Srednjoročna fiskalna i porezna politika u razdoblju od 2018 - 2021. godine prati nastavak provođenja mjera Reformske agende i preuzetih obaveza iz Pisma namjere s Međunarodnim monetarnim fondom, gdje je stavljen fokus na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja kroz smanjenje cijene rada, rasterećenje gospodarstva putem restrukturiranja poreznog sustava, smanjenje poreznog duga, povećanje discipline poreznih obveznika, kreiranje stabilnog poreznog sustava s ciljem povećanja direktnih investicija, te približavanje istog standardima Europske unije. Prihodi Proračuna Federacije BiH se u razdoblju od 2018. do 2021. godine projiciraju u iznosima od 2.017,0 mil. KM, 2.054,0 mil. KM, 2144,0 mil. KM te 2.170,0 mil. KM respektivno, a dominantan udjel tijekom cjelokupnog razdoblja čine prihodi prikupljeni na temelju neizravnih poreza.

Provedbom politika upravljanja javnim rashodima nastojat će se osigurati fiskalna održivost, te poboljšati perspektiva životnog standarda, što je potvrđeno u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019 - 2021. godina.  Stoga će i fokus biti na nastavku provedbe restriktivne politike javne potrošnje, kroz provedbu restriktivne politike zapošljavanja i ograničavanja tekućih rashoda. Provedba ovih mjera i aktivnosti, uz fokus na nastavak provedbe mjera smanjenja ukupnih rashoda i izdataka i zajedno s efektima poreznih politika, omogućit će stvaranje fiskalnog prostora za javne investicije, što će dovesti do porasta zaposlenosti te poboljšanja socijalnog standarda.

 

Dokumentom okvirnog proračuna za naredno srednjoročno razdoblje projicirane gornje granice rashoda Proračuna Federacije BiH za 2019. godinu iznose 2.658,1 mil. KM, za 2020. godinu 2.620,5 mil. KM i za 2021. godinu 2.621,3 mil. KM, što je u odnosu na Proračun Federacije BiH za 2018. godinu u 2019. godini smanjenje za 11,1%, u 2020. godini smanjenje za 13%, te u 2021. godini smanjenje za 13%.

U ovome Dokumentu su po prvi put prezentirane projekcije proračuna za općine i kantone, kao i projekcije financijskih planova izvanproračunskih fondova u Federaciji BiH. Namjera je da se, prilikom vođenja rashodovne politike na svim razinama vlasti u Federaciji BiH, zadrži postojeći nivo tekuće potrošnje, odnosno ograniči nivo takve potrošnje, uvažavajući pri tome prisutna inflatorna kretanja i trendove i s tim u vezi i troškove života.