Ministrica Milićević sudjelovala na Ministarskoj konferenciji Svjetske banke
Beč, Austrija,29.04.2016.
.jpg)
Federalna ministrica financija Jelka Milićević je od 26. do 28.4.2016. boravila u Beču i sudjelovala na ministarskoj konferenciji u organizaciji Centra za reformu financijskog izvještavanja (CFRR) Svjetske banke, gdje se razgovaralo o ulozi financijskog izvještavanja u ekonomskom razvoju Istočne, Središnje i Jugoistočne Europe.
Na konferenciji je sudjelovalo oko 250 delegata, uključujući ministre financija, financijske regulatore, visoke državne dužnosnike, vodeće poslovne ljude i predstavnike akademske zajednice Europe i Središnje Azije te stručnjake glavnih međunarodnih i europskih institucija.
U svom izlaganju ministrica Milićević se osvrnula na već započete aktivnosti u financijskom sektoru koje bi trebale rezultirati povećanjem javnih prihoda, smanjenjem proračunskog deficita i smanjenjem nivoa javnog duga, te smanjenjem neformalne ekonomije, otvaranjem radnih mjesta, kao i boljom ciljanom raspodjelom socijalnih davanja.

Ministrica Milićević je kazala kako su u cilju osiguranja adekvatnog stupnja gospodarskog rasta poduzete aktivnosti na povećanju broja zaposlenih kroz Uredbu za poticaj prvog zapošljavanja i samozapošljavanja. „Ovaj program prvenstveno je fokusiran na mlade ljude, njih oko 7.000 u 2016. godini, koji nemaju priliku steći prvo radno iskustvo. Želimo mladim ljudima pokazati da su nam oni važni za budućnost i da bez njih nema smisla ni reformska agenda.“
Također je naglasila kako se proces reformi koje je započela Vlada FBiH nastavlja i u narednom razdoblju te da se efekti provedenih mjera najbolje vide kroz program zapošljavanja za koji je pokazan veliki interes šire javnosti, zatim racionalizaciju sektora javne uprave provođenjem moratorija na zapošljavanje i program reformi javne uprave što će sigurno doprinijeti ekonomskom rastu i stabilnosti BiH.
Kao glavne reformske prioritete u narednom razdoblju ministrica je, pored programa zapošljavanja mladih, navela i upravljanje javnim financijama koje uključuju opredijeljenost Vlade za srednjoročni proračunski okvir, strategiju upravljanja dugom, program javnih investicija kao okvirni dokument dostupan ulagačima i široj javnosti, transparentan proračun, financijsko upravljanje i kontrola sukladno dokumentima politike financijskoga upravljanja i kontrole, jačanje interne revizije, te javne nabave usuglašene sa EU legislativom i neovisnu vrhovnu reviziju.









